Nekoliko zanimljivih činjenica o međunarodnoj svemirskoj stanici
Međunarodna svemirska stanica (International Space Station, ISS) je najskuplji objekat ikada izgrađen. Razvoj, ukupni troškovi montaže i troškovi rada koštali su oko 100 milijardi Eura.
ISS je zajednički projekt 16 država i šest svemirskih agencija: SAD-a (NASA), Rusije (FKA), Japana (JAXA), Kanade (CSA), Brazila (AEB) i Evropske svemirske agencije (ESA), to jest, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Kad se gleda sa Zemlje, svemirska stanica je treći najsjajniji objekt na nebu, a može se lako vidjeti golim okom, ako znate kada treba da gledate.
Kao i svi mi na Zemlji, članovi posade ISS-a rade od ponedjeljka do petka, a odmaraju vikendima i za vrijeme praznika. Tokom odmora, članovi posade mogu gledati filmove, slušati glazbu, čitati knjige, kartati zajedno, ili razgovarati sa svojim porodicama i prijateljima na Zemlji.
Stanica ima više stambenog prostora od tipičnog šestosobnog stana, s dvije kupaonice, teretanom i ovalnim prozorom koji pruža spektakularan pogled na planetu Zemlju.
Međunarodna svemirska stanica je otprilike dugačka i široka kao teren za američki nogomet.
Od 2000. godine na ISS-u se rotira posada koja obično pristiže u ovaj laboratorij američkim ili ruskim space shuttle-om i ostaje na zadatku do 6 mjeseci. Oni su do sredine 2013. godine obavili 174 svemirske šetnje koje su ukupno trajale 1.100 sati, ili gotovo 46 dana.
ISS se prvenstveno sastoji od 15 modula (sedam američkih, pet ruskih, dva japanska i jedan europski) i četiri velika solarna panela. Težak je oko 420.000 kilograma, što je više od 320 automobila.
ISS kontroliraju pedeset i dva sistema računala, a sva elektronika je spojena sa skoro 13 km kablova.
Do sredine 2013. godine, ISS je bio svemirska luka za 89 ruskih letjelica, 37 Space Shuttleova, tri SpaceX Dragona, četiri japanske i četiri europske letjelice.
Bilo je potrebno čak 136 svemirskih letova da bi se svi dijelovi Međunarodne svemirske stanice napravljeni na Zemlji sastavili u Svemiru.
Svemirsku stanicu je do sada posjetilo 211 ljudi iz 15 država.
Kada završe sa svojom svrhom na ISS-u, neki od najmodernijih Ruskih modula, poput Nauke, će se ponovno koristiti pri izgradnji nove svemirske stanice koja će podržavati međuplanetarne misije.
Izgradnja ISS-a još uvijek nije dovršena, a kada bude u svom punom kapacitetu, svemirska stanica će imati šest potpuno funkcionalnih laboratorija i dovoljno stambenog prostora za posadu od sedam ljudi.
Prvobitna namjena Međunarodne svemirske stanice je laboratorij, obzervatorij i tvornica u Svemiru. Također se planira da u budućnosti djeluje kao odskočna baza za moguće buduće misije na Mjesec, Mars i asteroide. Od 2010. godine, ISS-u su se dodale i druge uloge, kao što su komercijalni letovi, diplomatska i obrazovna svrha.
ISS kruži oko Zemlje brzinom od 28.000 km na sat. Prema NASA-inim izvorima, “članovi posade dožive 15 ili 16 izlazaka i zalazaka Sunca svaki dan.”
Nije svaki pojedinac koji je posjetio ISS bio pod pokroviteljstvom države ili svemirske agencije. Sedam takozvanih “svemirskih turista” su sami financirali svoje multimilionske izlete i dobili priliku da posjete Međunarodnu svemirsku stanicu.
Iako se svemirska stanica često uspoređuje (uključujući i ovaj članak) sa šestosobnim stanom, ISS nema tradicionalne sobe. Umjesto toga, šest sobica veličine telefonske govornice služe kao prostor za spavanje ili kao privatni prostor za svakog člana posade.
Svemirska stanica se nalazi u orbiti oko Zemlje na visini od 360 kilometara, iako otpor atmosfere mijenja stvarnu visinu i po nekoliko kilometara.
ISS je nevjerovatan tehnološki poduhvat, ali je također i simbol kraja Hladnog rata i međunarodnog razumijevanja. Prema NASA-i, “Na projektu radi više od 100.000 ljudi i više od 500 kompanija i svemirskih agencija. Do sada je ukupno 68 država uključeno u istraživanja na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
